Vjerojatno ste čuli svakakve stvari o tome što je dobro, a što loše za vaše oči. Ali jesu li istinite? U ovom tekstu razotkrivamo činjenice o najčešćim mitovima vezanim za oči i vid.

Mit 1: Nošenje naočara ili sočiva samo dodatno pogoršava vid.
Nošenje naočara ili kontaktnih sočiva neće pogoršati vid ili dovesti do bilo kakve očne bolesti. Osim što nam korekcija dioptrije omogućuje bolji vid, takođe smanjuje naprezanje, crvenilo očiju, pojavu glavobolje itd. Važno je naglasiti i da redovno nošenje naočara neće uticati na smanjenje dioptrije. Zbog te činjenice naočare nisu lijek, već pomagalo.

Mit 2: Vid se može poboljšati vježbama za vid.
Vježbe za oči u odrasloj dobi ne mogu poboljšati vid ili uticati na smanjenje dioptrije. Vaš vid zavisi o mnogim faktorima od kojih se nijedan ne može značajno izmijeniti vježbama za oči. Međutim, vježbe za oči mogu pomoći kod djece s ambliopijom, u fazi dok se vid još uvijek razvija.

Mit 3: Rupičaste naočare mogu trajno poboljšati vid.
Rupičaste naočare poboljšavaju vidnu oštrinu samo za vrijeme nošenja, i nema potvrđenih kliničkih istraživanja koje dokazuju da rupičaste naočare trajno poboljšavaju vidnu oštrinu.

Mit 4: Nošenje pogrešnih naočara može trajno oštetiti vid.
Nošenje naočara s pogrešnom dioptrijom neće trajno oštetiti oči, ali može uzrokovati naprezanje, bol u očima, zamagljen vid i glavobolju. Simptomi bi se trebali povući čim stavite naočare s ispravnom dioptrijom.

Mit 5: Sve se bebe rađaju s plavim očima.
Nije točno da se sve bebe rađaju s plavim očima. Istina je da tek rođene bebe često imaju plave oči, jer se melanin još nije razvio. U prvih 12 mjeseci života, ćelije počinju proizvoditi melanin. Kako se u šarenici nakuplja više melanina, tako oči poprimaju tamniju boju.

Mit 6: Dva roditelja smeđih očiju ne mogu imati dijete s plavim očima.
Činjenica je da boju očiju djeteta nije moguće sa sigurnošću predvidjeti, nezavisno o boji očiju roditelja. Trenutna istraživanja sugerišu da bi čak 16 različitih gena moglo biti odgovorno za boju očiju, objašnjavajući zašto dva roditelja s istom bojom očiju mogu imati djecu s potpuno drugom bojom očiju.

Mit 7: Konzumiranje mrkve može popraviti vid.
Vitamin A neophodan je tijelu za održavanje zdravog vida, a mrkva ima velike količine ovog hranjivog sastojka. Ipak, tijelu je potrebna relativno mala količina vitamina A za vid, a sadrže ga i mnoge druge namirnice, poput lisnatog povrća, slatkih krompira, jaja itd. Dakle, iako konzumiranje hrane bogate vitaminom A može pomoći u održavanju dobrog vida, to ipak neće eliminirati potrebu za naočarima ili kontaktnim sočivima.

Mit 8: Daltonisti vide sve u crno-bijeloj boji.
Ovo apsolutno nije istina. Suprotno ustaljenom mišljenju, rijetko se događa da osoba koja je “slijepa na boje” vidi samo nijanse sive boje. Većina ljudi koje se smatra “slijepima na boje” zapravo vide boje, ali im se određene boje čine blijedima i lako ih zamijene s drugim bojama, zavisno o tipu poremećaja prepoznavanja boja.

Mit 9: Kontaktna sočiva mogu pobjeći iza oka.
Nipošto. U oku se nalazi tanka membrana (spojnica) koja povezuje unutrašnjost kapaka, te fizički onemogućuje bježanje sočiva iza oka. Sočivo može pobjeći ispod kapka, ali dalje od toga ne.

Mit 10: Transplantacija očiju je moguća.
Danas nije moguće presaditi cijelo oko jer je ovaj složeni organ optičkim živcem povezan s mozgom. Optički živac sastoji se od više od milijona sićušnih živčanih vlakana. Jednom kada se ta živčana vlakna presjeku, nije ih moguće ponovo povezati. Međutim, oftalmolozi mogu presaditi rožnjaču, koja je važan dio optičkog aparata oka.